Građevinska dozvola – koliko košta i kako se dobija?

Građevinska dozvola je dokument neophodan za većinu građevinskih radova. Ukoliko želite da izgradite nove objekte, proširite postojeće ili ih rekonstruišete prvo treba proveriti da li vam je potrebna, jer se u suprotnom možete suočiti sa zakonskim posledicama. Upuštanje u građevinske radove bez prethodno dobijene građevinske dozvole, može rezultirati nalogom za obustavu započetih radova ili uklanjanje objekta, ali i mogućim pravnim problemima.

Kako biste nesmetano mogli da se bavite gradnjom svog objekta, pripremili smo za vas korisne informacije koje vam mogu pomoći da što jednostavnije dođete do građevinske dozvole.

Šta je građevinska dozvola?

Građevinska dozvola predstavlja službeni dokument koji izdaje nadležna lokalna vlast (opština ili grad) i koji omogućava vlasnicima ili investitorima da izvode građevinske radnje na određenom zemljištu ili lokaciji. Ovaj dokument je obavezan kako bi se osiguralo da se građevinski projekti sprovode u skladu sa zakonima, propisima i urbanističkim planovima.

U nastavku teksta bavićemo se koracima neophodnim za pribavljanje građevinskih dozvola, prvenstveno za objekte „A kategorije“, koji podrazumevaju pre svega porodične objekte kvadrature do 400m2 i spratnosti Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, sprat i potkrovlje).

Kako se podnosi zahtev za izdavanje građevinske dozvole i šta je sve potrebno?

Svaki zahtev za izdavanje građevinske dozvole treba da sadrži:

    1. Ime i prezime investitora, odnosno poslovno ime ili naziv investitora sa PIB i podatkom o sedištu, odnosno adresi;
    2. Podatke o objektu čija se gradnja ili dogradnja dozvoljavaju (da li je u pitanju stambeni, poslovni, industrijski, energetski ili saobraćajni, kao i podatke o gabaritu, volumenu, ukupnoj površini, dograđenoj površini, predračunskoj vrednosti i dr.);
    3. Oznaku lokacije na kojoj je predviđena gradnja ili dogradnja objekta (oznaka katastarske parcele sa adresom na kojoj se objekat nalazi);
    4. Sve podatke o tehničkoj i drugoj dokumentaciji koju prilažete uz zahtev.

Lokacijska dozvola kao jedan od prvih koraka ka pribavljanju građevinske dozvole

Lokacijska dozvola je prvi dokumenat koji će vam biti potreban u proceduri uspostavljenoj po Novom zakonu o planiranju i izgradnji za izgradnju legalnog objekta. U nekim gradovima informacije o lokaciji mogu se pribaviti online, a one će vam svakako biti potrebne i pri razgovoru sa arhitektom.

Zahtev za lokacijsku dozvolu se predaje u opštini na kojoj se nalazi građevinska parcela za sve objekte do 800m² površine. Za objekte veće od toga, zahtev se predaje Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove.

Zahtev za lokacijsku dozvolu treba da sadrži:

  • Kopiju plana katastarske parcele na kojoj je planirano da se gradi objekat ili urbanistički projekat overen od strane Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove. Najbitnije je da građevinska parcela mora da bude formirana da bi se dobila lokacijska dozvola, bilo da se formira od katastarske parcele ili ne. Ukoliko ne, mora se uraditi urbanistički projekat;
  • Izvod iz katastra podzemnih instalacija za parcelu. Ovaj izvod može se dobiti iz Republičkog geodetskog zavoda (RGZ-a);
  • Dokaz o vlasništvu, odnosno pravu svojine na parceli;
  • Idejno rešenje projekta.

Po zakonu, nadležna služba treba da obavesti investitora u roku od 8 dana ukoliko zahtev za lokacijsku dozvolu nije kompletan.

Projekat za građevinsku dozvolu (PGD)

Uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole i lokacijsku dozvolu takođe je neophodno podneti i glavni projekat za građevinsku dozvolu. Ovaj projekat za građevinsku dozvolu predstavlja skup međusobno usaglašenih projekata kojim se definišu sledeće stavke:

  • Položaj i kapacitet objekta na lokaciji;
  • Funkcionalnost objekta sa tehnoloških stanovišta;
  • Prostorno oblikovanje;
  • Izbor konstrukcijskog sistema i dimenzionisanje glavnih elemenata konstrukcije;
  • Načelni izbor građevinskih materijala i instalacija;
  • Ostali elementi od značaja za utvrđivanje usklađenosti s lokacijskim uslovima i ispunjenost osnovnih zahteva za objekat.

Projekat za građevinsku dozvolu se izrađuje za potrebe pribavljanja građevinske dozvole na osnovu izdatih lokacijskih uslova, propisa iz relevantne oblasti i mera za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat utvrđenih elaboratima i studijama. Za objekte do 400 m2 bruto građevinske površine, u skladu sa Zakonom i Pravilnicima, Projekat za građevinsku dozvolu obuhvata samo deo ,,Arhitektura”. U okviru tog dela se utvrđuju građevinsko-tehničke, tehnološke i eksploatacione karakteristike objekta sa opisom kompletne opreme i instalacija.

Neophodno je angažovati profesionalni projektni biro i arhitekte koje mogu napraviti projekat u skladu sa vašim željama i potrebama.

Građevinska dozvola – cena

Pretpostavljamo da vas interesuje i koliko košta građevinska dozvola.

Ukupna cena izrade i dobijanja građevinske dozvole zavisi najpre od veličine objekta, složenosti konstrukcije, zahtevnosti terena na kom je planirana gradnja, ali i izabranog projektanta/arhitekte.

Uzećemo kao primer izradu projekta za dobijanje građevinske dozvole za prosečnu porodičnu kuću: potrebni su izrada idejnog arhitektonskog projekta, traženje i dobijanje svih potrebnih saglasnosti i vođenje postupka, kao i izrada elaborata i potrebnih rešenja. Zatim, pre početka gradnje potrebni su još i izvođački projekat, odnosno, arhitektonski planovi i detaljni nacrti u razmeri 1:50, nacrti mašinskih i elektroinstalacija, statike i građevinske konstrukcije, kao i detaljan popis građevinskih i zanatskih radova u toku izgradnje.

Cene se u 2023. godini za ovakvu kuću sa svim troškovima izrade, taksama i projektima kreću od oko 1200, pa sve do 2280 evra.

Često postavljana pitanja o građevinskoj dozvoli

Koliko se čeka građevinska dozvola?

U Srbiji je uz novi Zakon o planiranju i izgradnji definisana i omogućena objedinjena procedura izdavanja građevinske dozvole za najviše 28 dana. Cilj ovog zakona je olakšavanje dobijanja dozvola i same gradnje, a elektronsko izdavanje građevinske dozvole ubrzava postupak izgradnje i realizacije građevinskih projekata i eliminiše čekanje u redovima.

Objedinjena procedura, odnosno jedan šalter za dobijanje građevinskih dozvola u roku od 28 dana, znači da sva dokumenta koja je investitor ranije morao da nabavlja u institucijama, po službenoj dužnosti sada nabavlja lokalna samouprava.

Do koje kvadrature ne treba građevinska dozvola?

Ako u nekom trenutku shvatite da vam trebaju manji i jednostavni objekti na postojećem zemljištu koje možete izgraditi sami, u zavisnosti od vaših planova i vrste objekta može se desiti da vam neće biti potrebna građevinska dozvola. Ipak, pre nego što krenete s projektom, pametno da se informišete.

Korisne informacije možete dobiti od arhitekte s kojim ste već radili, od advokata ili od službenika u lokalnoj samoupravi. Prema Pravilniku o posebnoj vrsti objekata i radova za koje nisu potrebni akti službenih organa naznačeni su građevinski radovi i objekti za koje nije potrebna građevinska dozvola:

  • Održavanje objekata ili delova objekata (stanova ili drugih posebnih delova);
  • Postavljanje žičanih ili drvenih ograda;
  • Izgradnju objekata protivgradne zaštite;
  • Izgradnju jednostavnih pomoćnih objekata na istoj katastarskoj parceli gde se nalazi glavni objekat, pod uslovom da ne remete korišćenje susednih objekata. To uključuje vrtna senila, staze, vrtni bazeni, nastrešnice, dečja igrališta, dvorišni kamini, kolski prilazi,solarni kolektori (ako nisu priključeni na elektrodistributivnu mrežu);
  • Postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz energije sunca do 50 kW za potrebe krajnjih korisnika koji stiču status kupaca – proizvođača u skladu sa zakonima o obnovljivim izvorima energije;
    Izgradnju jednostavnih ekonomskih objekata na poljoprivrednim gazdinstvima (stočne jame, sistemi za navodnjavanje, staklenici i plastenici);
  • Grobnice i spomenici na groblju;
  • Izgradnju pešačkih staza, postavljanje mobilijara (klupe i slično) i ozelenjavanje;
  • Ploče za obaveštavanje površine do 6 m2 i druga oprema;
  • Postavljanje nosača antena s antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima za elektronske komunikacije;
  • Postavljanje sredstava za elektronske komunikacije na postojeće kablove i mreže elektronskih komunikacija;
  • Kontejneri za smeštaj elektronske komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikro-rovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za smeštaj opreme elektronske komunikacije i slično;
  • Radovi na održavanju i popravci železničke infrastrukture (izuzev glavnih opravki);
  • Radovi na otklanjanju štetnih posledica elementarnih nepogoda ili nepredviđenih događaja koji ugrožavaju bezbednost i zdravlje ljudi, objekata i saobraćaja.

Ove aktivnosti se mogu izvoditi bez posebnih građevinskih dozvola, a u skladu sa zakonima i propisima.

Sada, nakon što ste saznali šta vam treba za građevinsku dozvolu i pribavili sve potrebne dokumente, možete se upustiti u proces izgradnje, mirni i uz saradnju sa stručnim i pouzdanim timom arhitekata i izvođača radova koji će svako projektovanje kuće i projektovanje vikendice učiniti jednostavnim i zabavnim zadatkom!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *